ciganska magija - Gypsy magic -

Dobrodošli na moj blog. Welcome to the Gypsy Magic blog!

15.02.2009.

Čini za brak

  Kako bi se bračni drug naveo na vjernost ciganske vračare savjetuju da se uzmu dva velika krompira, operu i očiste, pa se presjeku po pola po dužini.Nožićem urezati svoje ime na jednoj polovini jednog krompira a ime supružnika na polovini drugog krompira.Zatim ih postaviti licem ka licu kako bi ličili na jedan krompir.Probosti nov ekser dužine oko 5 cm ali pazeći da glava eksera bude na strani na kojoj je napisano supružnikovo ime, potom, sve to zamotati crvenim svilenim koncem i na mjesečevoj svjetlosti zakopati u zemlju, u neku rupu duboku barem 20 cm.Sve dok taj krompir bude na miru biće i brak.

15.02.2009.

Magija ogledala

  U ciganskoj magiji postoji raznih čarolija namjenjenih emotivnom ispunjenju, njihov krajni cilj je da osvoje srce i dušu željene osobe i podčine je drugom biću.Ako se želi navesti voljena osoba da razmišlja o vama onda vam je potrebna njena slika i malo ogledalo.Fotografija se stavi licem prema dolje uz prednju stranu ogledala, zamota crvenom tkaninom, i čvrsto spoji tako da se ne može razdvojiti.To sve odnijeti u kuću voljene osobe i ostaviti na neko skriveno mjesto.

14.02.2009.

Romi slave Đurđevdan

 

 
 

PULA -

Najpoznatiji romski blagdan Đurđevdan, na romskom Erdelezi, tradicionalni je praznik koji se obilježava 6. svibnja i koji označava početak ljeta. Prilika je to, rekao nam je jučer Veli Huseini, predsjednik Udruge Roma Istre, da se iduća četiri dana slave život i radost.
Počeci slavljenja tog blagdana, veli, vežu se uz Pakistan i Pendžab, za koje se vjeruje da su pradomovina Roma i gdje se početak ljeta slavi ritualnim pranjem grijeha, a potom gozbom i igrama. Priprema za Đurđevdan traje oko mjesec dana, budući da se prije same proslave uređuju kuće, čiste okućnice, peku kolači i pripremaju tradicionalna jela - janjetina, domaći kruh i baklava. Prvoga dana proslave, rekao nam je Huseini, članovi Udruge Roma organizirano odlaze u prirodu brati cvijeće koje se, prije zalaska sunca, simbolično potapa u vodu. U njoj se kasnije kupaju mala djeca da bi bila snažnija i zdravija.
Sutra u 18 sati članovi udruge blagdan će proslaviti druženjem u svojim prostorijama u Rojcu. U sklopu proslave bit će organiziran i niz sportskih događanja, poput malonogometnog turnira, kulturno-folklorna večer s brojnim gostima te izbor najljepše Romkinje, koji će biti priređen u nedjelju, 11. svibnja, u 18 sati u Domu branitelja.
Huseini je svim Romima čestitao blagdan riječima »Bahtalo o Erdelezi sa e Romenđe«.
14.02.2009.

Erdelezi - praznik ljubavnih čini

Ljubavna magija se vezuje za ovaj praznik više nego za bilo koji drugi.Djevojke stavljaju različite travke pod jastuk da bi sanjale onog ko im je suđen.Običaj je da ako djevojka ode u goste za ovaj praznik, prvo mora da preskoči prag te kuće i od domaćina uzme sol i kruh koji stavlja pod jastuk.Te noći usnit će svoga dragog.

Vesna Beenaerts, Romkinja koja se, kao i njena baka i majka, decenijama bavi ljubavnom magijom kaže da se na Erdelezi može učiniti što nikada ne može.

-Naredim djevojkama da mi prije Erdelezija naberu određene trave i donesu mi ih.Obajem ih, a djevojka u njima mora da se okupa na Erdelezi.To će joj privući svakog momka koga poželi, jer će svim muškarcima biti neodoljiva, kazuje Vesna.

Njena "kolegica" iz Erdeča kod Kragujevca, Goca zvana Kosovka, kaže da su čini pravljene na ovaj dan najopasnije, a da ih najbolje prave Romkinje.

-Dok sam živjela na Kosovu vidjela sam da žene prave magiju za koju koriste mrtvačku vodu kojom se kupa pokojnik, prvu svijeću koja se upali kada neko izdahne i zemlju sa groba.Sve to ciganska vračara baca na prag, a kada na to muškarac nagazi "zaključana" mu je potencija i svaki napredak u kući.Goca dodaje da se ovakva magija skida na Erdelezi, uz pomoć konopca, katanca i vode.

13.02.2009.

Pada od Bengova

Romi u vječnom tragnju za životom. Iz Indije, preko Azije i Afrike, do Evrope a potom po cijelom svijetu

Kad se u logoru rodi djete, u majčin šator ne pušta se niko osim njenog muža i starih žena. Majka se smatra nečistom dvije nedjelje poslije porođaja. Ona dobije posuđe, rublje, lavor i posteljinu. Poslije dvije nedjelje bacaju se svi predmeti kojima se porodilja služila. Moge od tih običaja nalagao je jednostavni romski nagon za samoodržavanjem i njihov zdrav razum. Žena i djete su morali biti predstavljeni svima koji žive u logoru, pa je postojala opasnost da dobiju neku zaraznu bolest. Pošto u prošlosti ni ljekari nijesu liječili Rome, bilo je od velike važnosti da se žena i dijete zaštite pomoću tih tradicija. Kad se neko stariji razboli na samrtničkoj postelji, svi se okupe „da mu požele srćan put”, a prije svega da dobiju od njega blagoslov, kao što to propisuje romska vjera. Danas taj običaj može predstavljati problem za ljekare i bolničko osoblje kada se neki član romske zajednice nađe u bolnici. Tradicija propisuje da iz svake porodice mora biti prisutan po jedan član da primi blagoslov, ali kao po pravilu se obično pojavi po više članova iz svake porodice, ponekad i po deset. Riječ „sahranim” na romskom se kaže „praksosarav”, što znači „pretvorim u pepeo”. Ne ukazuje li to na nekadašnji običaj spaljivanja mrtvih. Ako neko umre noću ili ujutru, odmah ga u toku dana sahrane. Ako umre predveče, samo u tom slučaju mrtvac ostaje u kući ili čergi po noći, i dobro se čuva da ga što ne bi preskočilo. Kad neko umre dobro je glovog kolac staviti na strehu. Romi su veoma rijetko, i to u ranijim vremenima, imali svoja groblja, pa se sahranjuju u grobljima svoje vjeroispovjesti u mjestima boravka.

Kod Roma Čergaša (Gurbeta, Gabelja) ukorijenjena su i sada mnoga vjerovanja i praznovjerice. Kad su na okupu, Romi rado prepričavaju svoje stvarne i zamišljene doživljaje, u kojima vidno mjesto zauzimaju razne vrste duhova. Strah od duhova je stvarna osnova njihovih religioznih osjećaja. Zbog čvrstog vjerovanja u postojanje duhova, pravi čergaš se noću nikuda ne kreće. Na pitanje kako to da drugi smiju noću da se kreću, oni kažu „Lako je vama što živite po naseljima. Da ste na putu, u šumi među zvijerima, vjerovali bi i vi od straha”. Prema njihovom vjerovanju, duhova ima raznih vrsa i sa različitim „resorom”.

Neobična vjerovanja Karankoči je jedan od najkarakterističnijih njihovih duhova. Prodlava mišljenje da on živi pod ledom, da je malog rasta, da dolazi zimi pred zoru ili ponoć da se zagrije među ugarcima. Na glavi ima kapicu, u kojoj leži sva njegova moć. Ko mu je otme, postaće nevidljiv i  moći će lako da ukrade. Možeš ga tada poslati da ti donese para, haljine, stvari, hrane, on ode i donese. Ako kupcu baciš u vatru, on ojađen pukne (crkne) od muke i tuge.

Javišta je jedna od najstarijih duhova koje se Romi mnogo plaše. Oni je čak nerado i pominju. Može da se javlja u raznim oblicima. Odgovarali bi vampirima, vukodlacima i drugim prikazama i vjerovanju kod naših naroda. Jedno kazivanje iz Bijelog Polja kaže: ”Mijeh, to je lampir ili javišta. Ona se javlja oko čergi. Ona hoda noću u bjelini, u dugoj haljini. Ona je zimska, čuje se zimi. Napravi se ptica, glasi se kao puhavac (što jede orahe). Pokazuje se ljudima na svakakve načine. Ima ih tri vrste: jedne gone ljude; druge skaču i na ljude da ih opterete, da se ne bi mogli kretati i da tako ckrnu; treće se nadimaju kao mjehovi, a čim zapali vatru, bježe. Majke vuku svoju djecu i sebe za uši i tresu se da im se ne približe. Čovjek mora da miješa govor javištin, vještičin, karakondžijev i drugi. Ne smije da se govori 40 javištnih riječi. Koje su to riječi, nije se moglo otkriti.

Čohani je brkata žena koja pije krv djeci. Pojavljuje se i kao leptir što skače i nasrće na vatru, jer hoće da vatru ponese u zrak i da tako zapali čerge. Oblijeće oko čovjeka, pa kad padne na njega, skaču mu veliki plikovi. O Čohaniju ne valja ni govoriti. Čohani se proklinje: „Dabogda jela drvo i kamen, a nas da ne jedeš”.

Beng (đavo) javlja se u raznim vidovima. Pripisuje mu se mnoga svojstva i s njim su u vezi mnoge pojave. Uzročnik je padavice, istovremeno je i duh ispod mosta, sijena, u polju itd. Kad čovjeka uhvate bengovi, ljudi ga moraju držati dok ne dođe sebi. Drže ga i čitav sat. Kaže se: ”Pada od bengova”. Čovjek tad može da laje, pjeva, plače i riče. Nema svijesti, mada su mu oči otvorene. Sve da ga pečeš, ne osjeća ništa. Kao lud hvata sve što stigne. Hoće da jede meso sa sebe, ali drugi mu ne daju. Nogama se baca, koprca se. Kad se povrati, ustaje i sve ga boli. Pita što je to bilo, jer se ničega ne sjećati.

Bibija je prije mnogo vjekova spasavala Rome od kuge u Misiru. O ni su od tada nju izabrali za svoga sveca. Kad piju, nazdravljaju: „U zdravlje Bibijino?” („Ande Bibijako sastipe!”). Neki je smatraju i božjom majkom. Hoda u prnjama, sa štapom, a prati je uvijek pseto. Rano zorom, kad Romi spavaju u čergama, ona prolazi i tjera bolest od njih.

Od raznih drugih vjerovanja navodimo samo neka. Kad sanjaš popa to ne valja, kad sanjaš cigane dobro je, jer oni su sveci. Kad kidaš sebi kosu, pokupi je, jer bi je mogle ptice odnijeti da grade svoje gnijezdo. Od toga će te glava zaboljeti ili ti može kosa opasti. Kad dođeš među čerge, ne spominji vuka, jer mi držimo konje. Zovi ga djedom, jer nam naši djedovi neće ništa zlo uraditi, pa ni on neće naše konje jesti. Ako među čergama spomeneš vuka, zmiju ili miša, odmah reci: „Kamen i drvo u njihova usta. Vatra u njihova usta”.  Teške su kletve: „Nek te udari priš’ u crnu džigeru!” „Nek te ubije jektika!”, „Ubila te čađ!”.

Blagdani u Roma Romi imaju svoje praznike. Najpoznatiji su: Ilindan. Poslije ručka, na koji zovu i najbliže komšije, nastaje veliko veselje, pjesma i svirka. Tu onda ima i nadmetanja: ko će više podići, dalje skočiti, baciti kamen i skočiti sa veće visine. Ima i raznih zabavnih i šaljivih igara. Đurđevdan. „Glavni dan našeg sastajanja” - kažu Romi. Taj dan svi slave. Na taj dan urane, umivaju se za zdravlje. Svako se obuče što može bolje i kite se cvijećem. Tada se sva rodbina iskupi. Za taj dan se kupuje duvan, ulje, šećer, kafa, jer to je slava. A tu je obavezno i ovan. Nikoljdan. Običaj je, ako se može, da se peče (okreće) ćuran i polako posipa kukuruznim brašnom. Gotovog, siječe onaj ko je najstariji i gleda da odmah nađe srce, zbog zdravlja. Tu gori i svijeća. Kaže se: „Čestitam ti tvoj dan. Sreća ti i zdravlje!”. Odgovara se: „Dao Bog!”. Bangi Vasilica. Nova Godina. Pravoslavni Romi slave staru Novu godinu (julijansku). Kad dođe polaznik, govori: „Srećno ti jutro oče (domaćine), da si nam živ i zdrav!”. Pa se izljubi sa svima. Domaćin donese meso, pečenu kokoš, rakiju i ostalo, pa se jede i pije. Zapale se tri svijeće: jedna bogu, jedna domaćinu, jedna porodici. Blagovijest. Uoči praznika izbace se alat i posuđe da napolju prenoće. Ujutro se udara kašikama u tepsije i tako prođe tri puta oko čerge.

 U ovome je interesantno da Romi islamske vjeroispovijesti praznuju pravoslavne praznike. Za neke od romskih vjerovanja ne bi se moglo reći da predstavljaju originalne tvorevine u njihovoj duhovnoj kulturi, jer se zajedničkih elemenata sa drugim narodima može naći dosta. No, ipak, romska vjerovanja u mnogo čemu se razlikuju od sličnih vjerovanja kod drugih naroda, jer su im Romi dali specifično obilježje, svojstveno samo njima. Među takvim vjerovanjima je njihovo karakteristično poštovanje nakovnja i vjera u njegovu moć da odagna zle sile. Vještica se gađa nakovnjima, ili se nakovanj baca preko čerge mladenaca, sa ciljem da se zaštite od zlih sila i uticaja.

13.02.2009.

Ljubavni napitak

Ovaj ljubavni napitak najčešće koriste Cigani u istočnom dijelu Europe.Da bi ga se izradilo, potrebno je imati osušeni korijen biljke srčanice (Potentilla tormentilla).Korijen treba dobro oprati, pa rezati na tanke listiće koji će se osušiti.Tek kad su suhi, stavlja ih se na dno avana i tuca dok se ne pretvore u prah.Za svo to vrijeme izgovara se ime osobe koju se ljubavnim napitkom želi vezati uz osobu koju je naručila njegovu pripremu.Kad je prah gotov, daje mu se vrlo malo šećera, pa sve stuca još jednom.Na taj se prah nalijeva pola čaše čiste bunarske ili izvorske vode  i ostavlja stajati u dobro zatvorenoj boci sljedeći 12 sati.Po isteku tog vremena, napitak se procijedi i stavi u drugu staklenu bočicu.Osoba koja ga je naručila, stavljat će po tri kapi napitka u jelo ili piće drage si osobe uz koju se želi vezati čvrstom ljubavnom vezom.Po tri kapi napitka mogu se davati u hrani ili piću po jednom na dan.

13.02.2009.

Ciganski oltari magije

Ciganske vračare i gatare važile su od davnina kao vrsne poznavateljice svijeta čarolija koje su skupile lutajući po svijetu.Isprepletena u raznim vjerovanju o starim božanstvima koje Romi nisu zaboravili unatoč asimiliranju u monoteizam ciganska vjerovanja svoju snagu crpe iz same prirode i njenih moćnih sila.Na našim prostorima danas djeluje na desetine ciganski vračara od kojih većina radi kao posrednik između nekog hodže i osobe zainteresirane za rješavanje određenog problema.Ali događa se da poneka od njih uzme cijelu stvar u svoje ruke i tad se na djelu može vidjeti sva snaga jednog takvog vračanja.

 

Pošto Romi kao narod nemaju svojih sakralnih objekata njihovi oltari su uvijek bili oni prirodni gdje su se skupljale razne energije i sile poput raskršća i groblja.Posebno cijenjen kod ciganskih vračara je grob bez oznake (krsta ili nišana) pošto takav mezar za njih ima veliku magijsku silu u sebi.

Moć nepoznatog groba je mnogostruka i može se konstatovati da je upravo on kultno mjesto većine njihovi vračara.Šaka zemlje sa takvog groba koristi se u ljubavnim čarolijama.I u smirivanju strasti, posebno ljubomore, nepoznati grob može u sebe akumulirati sve nepoželjne emocije ukoliko se u njega ukopa veš posesivne osobe.Osim što pomaže u ljubavi i vraća bračni sklad nepoznati grob vračari služi i za uništenje neprijatelja ako se dokopa nekog dijela njegove odjeće.

Najmoćnije ljubavne čini rade se na stvarima koje su povezane sa mrtvacem od kojih se ponajviše izdvaja takozvani mrtvački prsten.Takvu magičnost dobiva svaki prsten koji se nađe na ruci umirućeg čovjeka i obično se skida nakon što se tijelo ohladi.On je idealan za svaki ljubavni flert pošto se njime neko može privući i osvojiti ali i odbiti.Ako se kroz njega tri puta pogleda voljena osoba dok je okrenuta ka vama privlači se ljubav no progleda li se u trenutku dok vam je okrenuta leđima udaljit će se bez ikakvog očitog razloga od vas.Osim njega klinom na koji se veže stoka na livadi tokom paše izvodi se slično vračanje.

Da bi se udaljio nepoželjni ili dosadni udvarač tražio bi se klin koji je prezimio na livadi.Odmah po pronalasku vadio se iz zemlje i prevrtao naopako opet ga vraćajući u istu rupu u zemlji govoreći: «Kako ja prevrnu klin tako i tebe n. okrenu od sebe da me ne vidiš, ne čuješ i ne mariš za mene».

 

VRAČANJE S MRTVACEM

 

 Lokalna vračanju su raznolika i kroz njih se jasno uviđa da su borba za sreću i ljubav dvije glavne motivacije ljudi koji traže pomoć ili sami praktikuju neka čaranja.Jako tražena ali i mistificirana čaranja sa mrtvacem i grobljanskom zemljom odraz su starog vjerovanja u svijet mrtvih i njihov utjecaj na žive.

Ciganska vračara malu sliku ili papirić sa ispisanim imenom osobe koju želi omađijati  u želji da "umire" od ljubavi za nekim ugura tajno mrtvacu u usta, sa čim ga i sahrane.Ako se želi povratak voljene osobe na neki domišljat način se u njenu obuću sipa zemlje sa groblja ali i ugurava u okovratnik jakne ili košulje.

U čaranjima za prizivanje sreće čarkama se želi na volšeban način utjecati na njen slijed.Ukoliko je osoba baksuzna, sklona malerima, neuspješna u životu ciganske vračare ali i bosanske, sandžačke i kosovske hodže posežu za katancem sa kojim kruže oko nesretnika zaključavajući ga uz basmu ili određenu dovu za nafaku.Tako zaključan katanac daje se nesretniku da ga odnese pored kakve rijeke, otključa i baci niz vodu.A kako bi namjerila sreću u nečiji dom vješta ciganka će na Mlađak zamjesiti kolačić od brašna, bajeći nad njim.Pošto ga zamjesi, ukopava ga ili bar nekoliko mrvica pod kućni prag onog doma koji je ostao bez berićeta.

13.02.2009.

Erdelezi - praznik svih Roma

BN-VijestiSemberski Romi svečano proslavili Đurđevdan „Nakon Đurđevdana, mi Romi, možemo da spavamo vani, pod vrbom, možemo se kupati u bilo koju hladnu vodu“

BIJELJINA - „Đurđevdan je naš najdraži i najradosniji dan. Svi Romi slave ovaj praznik kao svoj rođendan. Nakon Đurđevdana, mi Romi, možemo da spavamo vani, pod šatorima, možemo se kupati u bilo koju hladnu vodu, jer je ovo dan kad mi spavamo pod šatorima, na livadama. Prije Đurđevdana to nismo smjeli raditi.To je dio naše romske tradicije, kaže Mujo Beganović, asistent za obrazovanje romske dijece pri nevladinoj organizaciji „Zidost“, dok raspoređuje romsku dijcu u špalir pored kanala Dašnica u romskom naselju u Bijeljini.

Mali Romi, sa vrbovim vjenčićima na glavama i sa ofarbanim jajima u rukama, čekaju znak kada treba da vrbove vjenčiće i ljusku od jaja bace u vodu. Nakon ove neobične ceremonije uslijediće okupljanje rodbine, komšija i prijatelja u romskim kućama „uz nešto bolji ručak“, kako kaže Beganović.
Za Rome od Đurđevdana počinje pravo ljeto i to je znak da mogu prespavati i pod vrbom i pod bilo kojim drugim drvetom. Vrba je Romima najdraža, kako kažu, jer ima dobar hlad i zato se najviše raduju proljeću i listanju vrba.

U Bijeljini trenutno živi između 2.000 i 3.000 Roma. Osnovnu školu pohađa 146 romske dijece. Puno njih neredovno pohađa školu, iako su stvoreni uslovi za normalno školovanje. Mujo kaže da trenutno svega 70-oro djece redovno pohađa nastavu od prvog do šestog razreda. U novu školsku godinu upisano je 29-oro djece. Organizovane su radionice za predškolski uzrast, a tokom ljeta biće organizovana i ljetnja škola za opismenjavanje malih Roma, da bi se djeca uključila u redovno školovanje.
Djevojčica Begzada Hokić kaže da je Đurđevdan nešto najljepše za Rome.
-Na Đurđevdan bojimo jaja, idemo u vrbake i pravimo vjenčiće, radujemo se ovom prazniku jer smo svi na okupu, kaže Begzada.
I Jasmin Hokić tvrdi da je to za njega „najljepši dan na svijetu“ i da nema riječi da opiše svoju radost. Ešefa Hokić pokazuje veliku, prekrasnu kuću u kojoj živi sa suprugom Imširom i decom. Kćerke su u Berlinu, na privremenom radu. Imšir dodaje da su i prije rata bili imućni, jer je on, kao preduzimač, po 200 radnika vodio na rad u inostranstvo. I oni su u Njemačkoj proveli petnaestak godina. Naglašavaju da su „sve stekli radom i velikim odricanjem“.

13.02.2009.

Erdelezi - praznik svih Roma

BANJA LUKA, 6. maja (FENA) - U banjalučkom romskom naselju Veseli Brijeg i ove godine se slavi Đurđevdan, mada skromnije, ali ne i u manje veselijoj atmosferi.

Udruženje Roma “Veseli brijeg” iz Banje Luke je još 4.maja okupilo svoje članove u prostorijama Udruženja gdje je priređen kulturno-zabavni program i organizirano tradicionalno pečenje janjadi.

Na 6.maj oni svoj praznik proslavljaju u krugu porodica, kaže predsjednik ovog udruženja Šaćir Osmanović.

Priznaje da Đurđevdan, koji mnogo znači Romima i koji su slavili njihovi preci, sada je mnogo skromniji zbog loše socijalne situacije.

“Svi smo siromašni. Nekada nam neko pomogne, pa proslavimo praznik, a nekada nemamo ništa. Prije je bilo ljepše. Bilo je svega i muzike, a danas ima samo muzike, ali i nje slabije”, kaže Osmanović.

Na Veselom Brijegu ima samo šest romskih porodica, a u Banjoj Luci živi njih oko 260.

One koji nemaju mogućnosti da proslave Đurđevdan pozivaju na slavlje Romi koji mogu sebi da priušte janje ili nešto bolju trpezu, kaže Osmanović.

Romi se za ovaj svoj najveći praznik svečanije oblače i uređuju, a sve to kao dobrodošlicu proljeću.

Obredi za Đurđevdan uključuju i kupanje u vodi s cvijećem. Voda se prije toga donosi u kuću, a cvijećem se kasnije ukrašava kuća.

Na Veselom Brijegu je u toku izgradnja barake u koju bi trebalo da se useli sedam romskih porodica koji nemaju nikakve uvjete za život.

Bilo je u planu, kaže Osmanović, da se izgradnja barake završi do 6.maja, ali kiše i neki drugi problemi su odgodili završetak radova.

Romska djeca iz Veselog Brijega ove godine su uključena u obrazovni sistem, a neka od njih su išla i na polaganje ispita.

12.02.2009.

ciganske čini i vjerovanja

Tacno u podne uoči Jurjeva djevojka mora sa nepoznatog groba da donese parče kosti od sahranjenog.Uvečer treba tu kost da stavi pred ogledalo i da glasno kaže "Kao što je ova kost mrtva tako i ti n.n da uvijek mreš za mnom".Ovo se ponovi tri puta a onda se zavije i na samo Jurjevo ponovo odnese na onaj grob odakle je i uzeta i zakopa.

Da bi dvoje mladenaca bilo "zaključano" uzelo bi se malo pepela od svijeće koja je gorjela na njihovom vjenčanju pa se zavezalo u maramu te ćusnulo u neko ćoše i sreći bi bio kraj.

Za izazivanje ljubavnih osjećaja-
Uzberite tri tamno-crvene ruže i nosite ih tri dana uz tijelo, zatim, ih prelijte sa malo crvenog vina koje ćete ponuditi voljenoj osobi da popije.

U lješniku izbušite tri rupice i nosite ih tri dana uz tijelo a zatim sameljite i u nekom piću ponudite voljenoj osobi da popije.

Sanjati Rome je dobro, to su sveci.

Tvrdi se da Romi svoju već nadaleko poznatu lijepu kosu duguju magiji.Oni se uvijek šišaju samo kada je Mlad mjesec jer po njihovom vjerovanju pun Mjesec podstiče opadanje kose.Češljaju se samo na mjesečini.

11.02.2009.

On pijetao, ja kokoš


Ciganske vračare, čuvene drabarni, od davnina su djevojkama savjetovale kako da na lak način osvoje željenog mladića.Djevojka bi morala uzeti otisak stope, ostao na zemlji, od mladića i tu zemlju odnijeti do najbliže vrbe.Pored vrbe iskopala bi rupu u koju bi stavila zemlju od stope.Dok bi zatrpavala rupu govorila bi:
„Neka na zemlji bude mnogo zemlje, ovim objavljujem svoju ljubav jer n. je cvijet a ja sam stabljika, on je pijetao a ja kokoška.Rasti, rasti, rasti vrbo, nemoj plakati za ovakve kao što sam ja“.
Osim ovakvog načina preporučivale su magiju sa ogledalcem.Naime, djevojka bi morala uzeti novo ogledalce i sa njim otići među kokoši.Ogledalce bi držala u ruci ispred sebe gledajući na taj način sebi iza leđa.Čekala bi tako priliku da pijetao skoči na kokoš u svom ljubavnom žaru.Dok bi to gledala u svom ogledalcu govorila bi:“n.pijetao ja kokoš u glas naša ljubav za čas“.Nakon toga čekala bi priliku da ogledalce podmetne željenom momku kako bi se pogledao u njega i nakon toga zaljubio.

11.02.2009.

Vezanje ljubavnika

Ljubavnika je najlakše „vezati“ ciganskom magijom kako bi postao vjeran.Uzme se crvena svilena traka dužine njegovog penisa u erekciji.Traka se stavi ispod jastuka tako da se tamo nalazi dok se vodi ljubav.Čim ljubavnik zaspe žena izvadi traku i na njoj zaveže sedam čvorova.Tako zavezanu traku ostavi na neko sigurno mjesto i dok je niko ne dira vjernost ljubavnika je osigurana.

11.02.2009.

Ciganska magija

Za dobijanje prvog djeteta

Uzme se jedno jaje i pažljivo napravi rupica na oba njegova kraja.Muž i žena treba da se poljube a zatim da drže jaje između sebe tako da svako od njih pokriva po jedan kraj jajeta ustima.On treba da puše a onda da uvlači, ona zatim treba da proguta tu sadržinu jajeta.Praznu ljusku supružnici treba da ostave na stranu te da zatim vode ljubav.Poslije odnosa ljusku od jajeta treba zakopati u zemlju, barem 20 centimetara u dubinu.

11.02.2009.

Nekoliko ciganskih vjerovanja o životinjama

Lasica - kad dune čovjeku u usta, on može da umre.Kada je vidimo ili kad o njoj govorimo, kažemo:Ljubim je, pojedem joj krv".
Da ne bi djetetu noću pljunula u usta pa da ne bi umrlo, mi kad je vidimo ili o njoj govorimo, kažemo: "Čumidav la! Xav lake čučora! ili na našem: "Ljubim je, pojedem joj sisice".

Lisica - kad laje oko čerge, neko će umrijeti.Onda je tjeramo riječimo: "Bježi u šumu, u goru, pa laj!".

Žabe - kad kreketanjem po noći ometaju san, stavi oko bare gdje su žabe glavnje (žeravice) koje se sjaje pa će umuknuti.

Sulumanka-sulumankica - to je slamna ptica, grobljanska ptica.Bog ju je ostavio mrtvima.Repićem maše a glavom trese.Krila su joj žuta i šarena sa zelenim.Pojavljuje se na naš glavni praznik, Đurđevdan, a ponekad se ljeti može vidjeti na slami.

Zelembać - od zelembaća nema lijeka, od zmije ima.

Roda - nju je grehota ubiti.Ona je hadžija, hadži-roda.

Slijepi miš - ako hoćeš da ko oslijepi, stavi mu slijepog miša u čorbu.Isto biva i kada se baci njegova dlaka u jelo.Ciganka uzme krilo slijepog miša, probuši ga, zamota ga crvenim koncem i govori nešto.Koga ugleda kroz to krilo, poludit će za njom.

Paparuga (leptir) -kad prvi put ugledaju leptira u proljeće, djeca viču: "Paparuga, ruga, neka glava tebe boli, a ne mene".Tako ih glava neće boljeti.........

11.02.2009.

Drabarni Vesna

Pored arapske i vudu magije i ona ciganska spada u najače magije na svijetu.Od davnina Romkinje su poznate kao neprevaziđene bajalice, vračare i proročice.Vesna Beenaerts ima 47 godina a u karte gleda, kako kaže, od kada zna za sebe.Milenu je upoznala kad joj je bilo najteže.

  

"Njenom mužu "vezala" sam ruke da je više ne tuče i usta da je ne grdi i da ne pije.To je posao koji se obavlja 41 dan, dok ja bajem svakodnevno.Došla mi je baš kada sam se, prije dvije godine, vratila u Srbiju, nakon 15 godina boravka u Švicarskoj.Mileni sam na početku rekla ono što kažem svima - da ni slučajno ne laže kada je nešto pitam.Bacila sam karte tri puta, za prošlost, sadašnjost i budućnost.Tako odmah saznam ko mi je u kući.Kad me čovjek prvi put slaže, karte se dalje ne otvaraju i ja završim svaki razgovor", priča Vesna.

Ona kaže da joj uglavnom dolaze žene koje imaju muža alkoholičara ili siledžiju, one koje suprug vara, djevojke koje žele da osvoje mladića ili da provjere da li ih je momak ostavio zbog dejstva magije..

"Žena treba da mi donese odjevni predmet svog muškarca ili njegovu sliku.Bacim karte i vidim s kim imam posla.Ako momak nije "priljepljiv" i teško ga je privoljeti da se vrati svojoj ženi ili djevojci, nastupam drugačije! Nakon bajanja dam djevojci šta je potrebno i objasnim šta i kako treba da radi.Kada ona ode, odnesem svijeću koju mi je donijela, vino i ulje u crkvu, da ih svećenik osvešta.Najčešće, već slijedeći put kada me posjeti, sve bude sređeno.Ja uvijek uspijevam", tvrdi Vesna.Ciganske basme

Ona kaže da može da prepozna one koji su obilazili lažne vidovnjake koji učine više štete nego koristi, kao i one sa zaštitama hodža i njima ne gata.Ne usuđuje se ni da radi sa živama.Ukoliko je potrebno Vesna obilazi kuće onih koji joj se obrate, da bi tamo, na licu mjesta, uspostavila narušenu harmoniju.

"Najčešće, ipak, bajem u svojoj kući.Klijent treba samo da sjedi i ćuti dok ja govorim basme na romskom nad šporetom.Najbolje radim na praznike, iako rjetko ko to praktikuje".

Ova gatara kćerka je najpoznatije žene u Kragujevcu koja gleda u grah, vidovite Mile, i unuka još poznatije baba Perke.

"Moja je baka u gledanju u pasulj bila neprikosnovena.Naučila je svemu tome i moju majku Milu koja i danas "gleda", ali je sada, nakon šloga, često umorna. loše čuje i nervozna je, pa joj glavnom dolaze samo stare mušterije.Ja sam učila od majke, ali sam od početka bila sklonija gledanju u karte nego u pasulj.Predviđanje mi je u genima ali je moj put, ipak, malo drugačiji" uz osmjeh objašnjava žena koja je potekla od najpoznatijih romskih gatara.

11.02.2009.

Vračara

U narodu vlada mišljenje da je ciganska magija jedna od najopasniji pošto Romi poput Haićana svoju magiju smatraju religijom i žive je.Toliko je socijalizirana s njima da je postala njihov način života.

 

 Fatima Jovanović iz Kragujevca ima dugogodišnje iskustvo u skidanju magije i bajanju, oštar um, mudrost i lijepu riječ za sve ljude.Ponekad je psiholog koji klijenta vraća kući osnaženog duha, dešava se i da bolesne ljude šalje ljekaru ali za većinu je osoba koja sa dlana "čita" prošlost i sadašnjost, a magiju koristi da rasvjetli budućnost.

-"Moja baka je bila od Cigana čergara, imala je devet sinova i tri kćerke, ali je za nasljednika proglasila mene.Rekla je da će me svemu naučiti do jedanaeste godine i stavila mi je žar na dlan.Nisam ništa osjetila, nije me ni opeklo.

-Smiješ da pomažeš, ali isključivo djeci, i to do 33.godine.Onda bi trebalo da se desi čudo poslije kojeg ćeš moći da pomažeš svima, kazala mi je tada moja baka.

Posebno mi je naglasila još nešto: da je ciganska, čergarska magija najopasnija na svijetu, da se teško skida i da moram da vodim računa o tome da i meni ne naudi.Objasnila mi je da su Romi pod uticajem različitih religija - katoličke, islamske, pravoslavne i mnogih drugih, i da su iz svake od njih pokupili razna ezoterijska učenja, priča Fatima.

 

ČUDO SE DESILO

 

  Baš kao što je njena baka predskazala, Fati se u 33. godini dogodilo veliko čudo.Dobila je infekciju očnog živca koja se iskomplikovala, a poslije mjesec dana pala je u komu.Nakon tri mjeseca, ljekari su rekli njenom mužu da sprema sahranu, ali ona se čudom probudila i počela da hoda.

-"Prešla sam preko mosta na Lepenici.Slijedećeg čega se sjećam jeste da sam osjetila da sam lagana kao pero, kao da me je neki vjetar otpuhao na drugu stranu mosta.Onesvjestila sam se.Otvorila sam oči u bolnici.Ljekar je bio zgranut jer problema sa očnim nervom više nije bilo?! Sve je čudom nestalo!.

 

 Nakon toga, Fata je počela da pomaže svim ljudima.Mirila je zavađene familije, zahvaljujući njoj mnoge nerotkinje su zatrudnjele, neudate se udale, oni bez sna počinjali su da spavaju a bolesni su napuštali postelju.Fata svoje seanse započinje otvaranjem karata ili gledanjem u šolju, postavljajući tako «dijagnozu».Ono što traži jesu uzroci problema.Prvo razgraniči da li je čovjeku potreban samo razgovor, da mu neko osnaži volju za životom ili...

«Dešava se da kažem:Brate, ovdje nema nikakve magije, samo mnogo ljudske slabosti.Shvati, ti si odgovoran za sebe, uzmi život u svoje ruke.Ne umšljaj magiju, ne truj se zlim mislima.

 

 O svom radu ima mnogo toga reći: «U nekim slučajevima bolesti liječim najprije prečišćavanjem duha, koji onda vodi tijelo ka ozdravljenju.Bajem nad peškirom i vinom.To vino osoba treba da pije uveče, po tri gutljaja.Ujutro treba da se umije i da se obriše obajanim peškirom.Ponekad je to sve što treba da se učini»

Ona kaže da je jedini uslov da njeno bajanje bude djelotvorno – vjera, bez koje nijedan savjet i nijedna molitva ne vrijede.

11.02.2009.

Čini ljubavi

Ovo je stara ciganska čarolija ljubavi.Da biste spravili ljubavni prašak i napitak za osvajanje voljene osobe morate uhvatiti žabu i staviti je u glineni ćup koji je izbušen kako bi mravi mogli ulaziti u njega.Taj ćup sa žabom zakopa se u neki mravinjak.Poslije nekog vremena kada mravi izjedu žabu i ostanu samo kosti one se prikupe i sataru u prah.Na taj način dobili ste pravi ljubavni prašak za ljubavna osvajanja.Njega pomješajte sa krvlju šišmiša, nekoliko kapi,  koje ćete tajno staviti u hranu ili piće osobi za koju želite da vas voli.

11.02.2009.

ajde, bre, da ti baba gasi ugljen

  Bajanje je u suštini magijsko liječenje riječima koje najviše praktikuju Romi te se u Bosni za bajanje uvijek govorilo da je ciganski zanat.

Gašenje ugljena na Balkan su donijeli Cigani pristigli iz Turske a preko njih su ga prihvatili i drugi narodi.Ciganke su od davnina imale običaj pohoditi sela i varoši i nuditi gašenje ugljena bolesnima, uz uobičajno pitanje: "'ajde, bre, da ti baba gasi ugljen?".Da bi to izvela uzima čanak sa nenačetom ili cijelom vodom, dodajući u nju kasnije kakav biljeg od bolesnog - končić od odjeće ili pramen kose.Iza toga golom rukom ili mašicama uzima živ ugljen iz vatre i baca ga u čanak s vodom.Tom prilikom hukne, zijevne i šaptajući pita: je li urok?.Na to pitanje nadovezuje riječi: "ključ na nebu, katanac u moru".

Ako ugljen cvrkne i potone vješta Ciganka govori da jeste.Zatim stavlja biljeg u vodu i pazi na njegovo kretanje jer ukoliko krene zapadu u pitanju je teška bolest a ako istoku onda je bolest laka.Ako biljeg kaže, da bolesniku ima lijeka, tada se baca ugljen i namjenjuje za svaku bolest koje se baba može sjetiti.Kod kojeg naziva bolesti ugalj pisne i potone, znači ta je bolest.Odmah se kazuje lijek za nju.Bolesniku se tada osim lijeka daje da pije i tu vodu u kojoj je ugljevlje gašeno, od čega vele ozdravi.

10.02.2009.

Dani kada magija ne djeluje

Pošto Ciganke važe kao najvrsnije svjetske proročice i vračare radi zanimljivosti interesantno je navesti njihovo vjerovanje o zlosretnim danima u godini kada nije preporučljivo vračati ni gatati ali ni pokretati biznis, stupati u brak ili nešto drugo.

 

Januar – 1, 2, 6, 14, 27.

 

Februar – 1, 17, 19 – 23.

 

Mart – 11, 26, 31.

 

April – 10, 27, 28.

 

Maj – 8, 11, 12.

 

Jun – 19, 25.

 

Jul – 18, 21.

 

August – 2, 26, 27.

 

Septembar – 10, 18 – 24.

 

Oktombar – 6.

 

Novembar – 6, 17.

 

Decembar – 5,13, 14, 23.

10.02.2009.

Vasilica - ciganska Nova godina

Vasilica (Vasili)
 
Vasilica je praznik svih niških Roma. Slavi se 14. januara na dan Svetog Vasilija Velikog. To je pravoslavna Nova godina. I ako su stari niški Romi muslimanske vjeroispovesti, ovaj praznik slave po tradiciji koja potiče još iz perioda dolaska Turaka na ove prostora, kada su niški Romi bili pravoslavne vjeroispovesti. Stari niški Romi su Vasilicu slavili i poslije II svjetskog rata, kada je, sve negdje do sredine 80 – ih, bilo zabranjeno javno obilježavanje ovog pravoslavnog praznika u Srbiji.
Za Vasilicu se kolje isključivo živina: tuke, guske, kokoši, pjevci i drugo. Može da se kolje neograničen broj živine, prema veličini i materijalnom stanju porodice kao i prema broju gostiju koji će biti na proslavi, ali je najvažnije da broj zaklane živine bude teko (neparan). Živina se kolje 12. ili 13. januara uveče, neki to čine i 13. ili 14. prije svitanja u zavisnosti od nasljeđene tradicije u porodici. Klanje živine obavlja domaćin sa još jednim članom porodice koji mu pomaže. Živina se kolje satarom na trupcu, pri čemu se glava živine okreće prema istoku. Oni koji obavljaju klanje moraju biti čisti (okupani). Ovaj čin ima karakter obreda i predstavlja ostatke paganskih vjerovanja kod Roma. Velika je radost da živina bude što deblja jer će, onda se veruje, i godina biti berićetna. Zato se nekada živina kupovala mnogo ranije. Guske i tuke su se kljukale projinim valjčićima (hapovi), tako da za Vasilicu budu ugojene na diku i ponos domaćina.
U pojedinim starim niškim porodicama, kao i u porodicama leskovačkog kraja, prisutan je prastari običaj da se lome teleće noge za pitije, pri čemu se pjeva obredna pjesma. Uveče, 12. januara, na trupcu, domaćin lomi teleće noge i pjeva: “But satipe lelega me dajake me dadaske. Te bićhaven lelega mi kudelja. Zerem phagava lelega te pakhore. “ Pjesma se pjeva ptici štrku, rodi, od koje se traži da pošalje zdravlje i sreću za cijelu porodicu – u protivnom će joj polomiti krila.
Na Vasilicu, 14. januara, ujutro, sa badnjakom koji je okićen zlatnicima i sa krčagom sa svježe zahvaćenom vodom, polaženik ulazi u kuću. Kuću prska svježom vodom, a ukućane lupka po glavi okićenim badnjakom i svežnjem novčanica uz čestitku: “ Bahtali Vasilica “, kod Arlija, i “ Bahtalo Vasili “, kod Gurbeta, što znači: “ Sretna Vasilica “, uz pozdrav: “ Ov sasto “ ( Da si živ i zdrav ). Polaženik je obično neko dijete iz komšiluka ili iz rodbine. Ono se daruje novcem i slatkišima. Vodi se računa da polaženik bude isti kao i prošle godine da bi godina bila sretna i berićetna poput prethodne.
Uveče, 14. januara, pravi se večera. Od jela se za ovu priliku sprema čorba, punjene paprike sa živinskim mesom i podvarak. Pored toga za predjelo se služe i pihtije, a kao desert – tatlije, baklave i ostali slatkiši. Pije se vino i rakija. Prvog dana se na večeru ne zove niko. Slavi se u krugu porodice. Romi iz Čair – mahale te večeri pale za stolom pet bijelih svjećica u plitkoj posudi sa brašnom (Za Boga, Vasilicu, večeru, zdravlje i posao ). Zatim otvaraju kućna vrata i dozivaju Vasilicu da im uđe u dom rečima: “ Avaj, avaj gudlije Vasilice! Ake, isi amen šapatka, marikli…“ ( Dođi slatka Vasilico! Imamo šotku, imamo pitu…). Na sto stavljaju sve što je pripremljeno za večeru, obavezno uz so i papriku. Zatim se međusobno blagosiljaju gledajući se preko stola: “ Dikheja li man? Dikhav tu. E, Akava berš te dikhea ma, đi berše te na dikhea ma “ ( Evo, ove godine te vidim, a dogodine neka trpeza bude tako obilna da te uopće ne vidim sa druge strane stola ).
Drugog dana Vasilice se odlazi u goste. U mahali se organizuje druženje kod nekog od uglednih domaćina. Okiti se pečeni puran i nosi se kroz prostoriju pri čemu se pjeva šaljiva pjesma: “Davaj, davaj Vasilico! Ko služi neka se ne tuži.“ Zatim se pjevaju pjesme u čast domaćina i ostalih gostiju.
Trećeg dana praznika, pravi se pilav ili grah sa živinskom iznutricom za ručak. Mijesi se pogača u koju se stavlja zlatnik ili metalni novčić. Za ručkom ukućani lome pogaču. Smatra se da će onaj kome pripadne novčić biti cijele godine sretan i taličan što se tiče novca.

 

 

 


Noviji postovi | Stariji postovi

ciganska magija - Gypsy magic -
<< 08/2014 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31


BROJAČ POSJETA
192681

Powered by Blogger.ba